Kuglanje na devet čunjeva (poznato i kao Ninepin Bowling) jedan je od najstarijih sportova sa loptom u Europi. Iako se često poistovjećuje sa američkim kuglanjem na deset čunjeva (Tenpin bowling), riječ je o zasebnom sportu sa vlastitim pravilima, tradicijom i natjecateljskim sistemom. Kroz stoljeća, kuglanje se razvilo od narodne zabave do profesionalnog sporta priznatog od strane Međunarodne kuglaške federacije (WNBA-NBC), a sport je prisutan na tri kontinenta, posebno u Europi, gdje je i kolijevka ove discipline. Danas broji približno 250 hiljada članova.

Istorijat kuglanja na devet čunjeva

Prvi oblici kuglanja datiraju još iz Antičkog Egipta, koji datiraju iz 3200 g. P.K., što je gotovo prije 5200 godina.gdje je engleski egiptolog sir Flinders Petrie pronašao kugle i figure u grobnici u grobu egipatskog dječaka starim preko 5200 godina.

Porijeklo kuglanja se također može pronaći u Njemačkoj oko 300 g. AD. Prvo pisano spominjanje kuglanja uključuje engleskog kralja Edwarda III koji, u 1366 g., zapravo zabranjuje kuglanje kako bi prisilio svoje vojnike da se više fokusiraju na streljaštvo. Sa dvora kralja Edwarda, kuglanje se održalo do doba Henrya VIII, u to doba kuglanje je postalo popularno i u njemu su uživali uglavnom pripadnici plemstva. U evoluciji kuglanja značajnu ulogu imaju igre “skittles” i “kegelspiel”. U Njemačkoj se popularizira “kegelspiel”, igra u kojoj igrač kotura male drvene kugle prema devet čunjeva, koji su postavljeni u kvadratnu formaciju. Klasično kuglanje je predstavljeno u Americi tijekom kolonijalnih ratova, porijeklom iz Europe putem Njemačkih, Engleskih i Nizozemskih doseljenika te postaje iznimno popularno, posebice u Teksasu, gdje se još i danas odvijaju organizirana natjecanja po nešto drugačijim pravilima bodovanja nego u Europi. 1814. u Connecticutu zakonom je zabranjeno kuglanje jer je bilo vezano s kockanjem i organiziranim kriminalom. Postoji teorija da je “bowling” (10pin) nastao dodavanjem jednog čunja klasičnom kuglanju koje je bilo zabranjeno, te nastaje nova igra koja je današnji sinonim za kuglanje općenito u svijetu. Paralelno sa razvitkom kuglanja u Njemačkoj, u Engleskoj se razvija “Skittles” koji je nešto drugačiji od klasičnog poimanja kuglanja. U Europi trenutno postoje tri vrste kuglanja na devet čunjeva. To su “classic” (NBC), “bohle” (NBB) i “schere” (NBS). Najpopularnije je “classic” koje je zastupljeno u najviše zemalja. 

Međutim, savremeni oblik kuglanja na devet čunjeva nastao je u Njemačkoj u srednjem vijeku. Njemački svećenici su u 3. i 4. stoljeću koristili drvene štapove – svojevrsne preteče čunjeva – kao simbol zla. Vjernici su bacali kuglu s ciljem da ‘obore zlo’ i pokažu svoju čistoću i vještinu. Upravo iz te simbolike nastao je današnji sport.

Tokom 18. i 19. stoljeća kuglanje se širilo po centralnoj i istočnoj Europi – Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini. Međunarodno kuglanje započelo je 1930-ih pod okriljem Međunarodne kuglaške federacije. Pokušaj ujedinjenja svih kuglaša svijeta doveo je do stvaranja Fédération Internationale des Quillers (FIQ) 1952. godine; tijelo se 2014. preimenovalo u World Bowling

Razvoj i profesionalizacija sporta

Organizovano takmičenje u kuglanju na devet čunjeva počelo od 21. do 24. juna 1953. godine. kada je u Beogradu održano prvo svjetsko prvenstvo. U muškoj konkurenciji titulu je osvojila Jugoslavija u ekipnoj konkurenciji i Alfred Bajerl (Austrija) u pojedinačnoj disciplini. U ženskoj konkurenciji titulu je osvojila Austrija u ekipnoj konkurenciji, a Jelena Šincek (Jugoslavija) u pojedinačnoj disciplini. Od tada, sport je značajno napredovao zahvaljujući standardizaciji staza (klasične drvene zamijenjene su sintetičkim), modernoj opremi i elektronskim sistemima za brojanje čunjeva. Danas se kuglanje na devet čunjeva igra u više od 20 zemalja Europe, u Aziji se ukugla u dvije države (Kineski Tajpej, Indija), i također u južnoj Americi (Argentina i Brazil) s najjačim ligama u Njemačkoj, Hrvatskoj, Srbiji, Mađarskoj i Sloveniji. Klubovi i reprezentacije iz ovih država redovno osvajaju vrhunske rezultate na međunarodnoj sceni.

U svakoj od ovih zemalja kuglanje ima različit stepen razvoja – od profesionalnih liga do rekreativnih klubova.

Austrija

Austrija ima dugu tradiciju i jake lige sa mnogobrojnim profesionalnim igračima.

Belgija

U Belgiji je kuglanje manje zastupljeno, ali se sport širi kroz lokalne klubove.

Bosna i Hercegovina

BiH ima stabilanu organizaciju i klubove koji učestvuju na regionalnim takmičenjima.

Češka Republika

Češka ima bogatu istoriju i aktivne nacionalne lige.

Crna Gora

Crna Gora je mlađa kuglačka nacija koja ulaže u razvoj mladih.

Estonija

Kuglanje se razvija kroz rekreativne klubove i međunarodne projekte.

Francuska

Francuska ima dugu tradiciju igara sličnih kuglanju, posebno u jugozapadnim regijama.

Njemačka

Njemačka je lider u kuglanju na devet čunjeva sa najboljim igračima i najjačom infrastrukturom.

Mađarska

Mađarska ima čvrst sistem klubova i redovno učestvuje na međunarodnim takmičenjima.

Indija

Indija je primjer širenja sporta van Evrope, iako tek gradi ozbiljnu bazu.

Italija

U Italiji kuglanje ima stabilan rast i lokalne lige koje se povezuju sa regijom.

Luksemburg

Manja država sa aktivnim savezom i konstantnim razvojem klupskog kuglanja.

Nizozemska

Sport postoji u okviru rekreativnih klubova, ali s ambicijom da se proširi.

Poljska

Poljska koristi sportsku infrastrukturu za jačanje kuglanja kroz školsku omladinu.

Rumunija

Rumunija ima stabilan savez i klubove koji sarađuju sa okolnim zemljama.

Sjeverna Makedonija

Iako manja, Makedonija ulaže u razvoj kuglanja i mlade igrače.

Slovačka

Slovačka ima tradiciju i takmičenja na nacionalnom nivou.

Slovenija

Slovenija ima veoma jak ženski kuglački kadar i odličnu infrastrukturu.

Srbija

Srbija ima snažnu reprezentaciju i bogatu tradiciju u kuglanju.

Švicarska

Sport je prisutan kroz lokalne klubove i međunarodne projekte.

Švedska

Sport se razvija u okviru rekreativnih zajednica.

Argentina

Argentina je simbol globalnog širenja sporta izvan Evrope.

 

Najbolji kuglaši na svijetu

Muška konkurencija

Prema zvaničnoj WNBA-NBC rang listi iz 2024. godine, među najboljim svjetskim kuglašima nalaze se:
1. Christian Wilke (Njemačka)
2. Lukas Huber (Austrija)
3. Tim Brachtel (Njemačka)
4. Alen Kujundžić (Hrvatska)
5. Matthias Zatschkowitsch (Austrija)

Ženska konkurencija

Najbolje kuglašice prema WNBA rang listi iz 2024. godine su:
1. Marija Ahacić-Premrl (Slovenija)
2. Monika Nguyen (Austrija)
3. Lucie Vaverková (Češka)
4. Anita Méhes (Mađarska)
5. Edita Šebová (Slovačka)

Među istaknutim imenima posljednje decenije nalaze se Vilmoš Zavarko (Srbija), Nico Kohn (Njemačka) i Ines Maričić (Hrvatska).

Izazovi i budućnost kuglanja

Kuglanje na devet čunjeva suočava se s izazovima u popularnosti, modernizaciji i privlačenju mladih. Digitalizacija, bolja medijska vidljivost i podrška klubovima su ključni faktori za budućnost. Ulaganja u infrastrukturu i međunarodnu saradnju omogućit će sportu da se još snažnije razvije u narednim decenijama. Budućnost ovog sporta ovisi o sposobnosti saveza i klubova da zadrže tradiciju, a istovremeno uvedu inovacije koje će ga približiti novim generacijama.

 

Preporuke za razvoj

  1. Modernizacija infrastrukture: ulaganje u standardizirane staze i opremu kako bi se omogućilo profesionalno natjecanje i trening.
  2. Rad s mladima: kreiranje programa u školama i omladinskim centrima, stipendije i talent-akademije.
  3. Digitalna promocija: profesionalni livestreaming, aktivni profili na društvenim mrežama i angažovanje influencera.
  4. Edukacija trenera i sudaca: međunarodni seminari i certifikacije.
  5. Sponzorstva i marketing: kreiranje atraktivnih natjecanja i partnerstava s lokalnim i regionalnim sponzorima.
  6. Suradnja među savezima: razmjena iskustava, zajedničke lige i turniri koji povezuju susjedne zemlje.

Zaključak

Kuglanje na devet čunjeva ima duboke korijene i snažan potencijal za razvoj. Zemlje kao što su Srbija, Njemačka, Hrvatska, Italija, Francuska i Bosna i Hercegovina pokazuju raznoliku i bogatu scenu sporta. Ključ oporavka i rasta leži u kombinaciji očuvanja tradicije i uvođenja modernih pristupa u promociji, treniranju i organizaciji natjecanja.

Izvori

  1. World Ninepin Bowling Association – https://www.world-ninepins.org
  2. WNBA-NBC (WNBA) – https://www.wnba-nbc.com
  3. Wikipedia: Vilmoš Zavarko – https://en.wikipedia.org/wiki/Vilmo%C5%A1_Zavarko
  4. Wikipedia: Ines Maričić – https://en.wikipedia.org/wiki/Ines_Mari%C4%8Di%C4%87
  5. Quilles (French ninepin) – https://www.quilles.net
  6. WNBA members – https://www.world-ninepins.org/en/members
  7. 2025 World Team Championships report and results – various WNBA/host pages
  8. European Ninepin Bowling Classic Championships – arhiva rezultata
  9. Hrvatski kuglački savez – historijat i razvoj kuglanja u regiji
  10. Deutsche Kegler- und Bowlingbund (DKB) – statistike i povijesni podaci
  11. Facebook stranica Kuglana post od 19. veljače 2020. 

 

Napomena:

Tekst je nastao kao želja da se doprinese razvoju kuglanja na prostorima EX-YU

Ako kojim slučajem primjetite grešku molim vas da se javite putem maila amir.pilav@gmail.com